Trajno zaštićene vrste divljači su nešto o čemu se na dosta mesta mogu pročitati neke poluinformacije i nekakve liste koje su nepotpune. Zapravo je na tom spisku trajno zaštićenih vrsta se nalazi 7 vrsta sisara i 10 vrsta ptica. Da malo to približimo ljudima objavljujemo taj spisak sa kratkim opisom svake životinje i njenom slikom.

Neke su poznatije životinje kao na primer mrki medved ili veliki tetreb poznate su svima, a tu se nalaze i slabije poznate vrste kao što su stepski tvor ili barska šljuka bakasitna za koju opet sa druge strane velika većina nije nikad čula.

Na osnovu člana 21 zakona o lovstvu i divljači ( Službeni glasnik Republike Srbije broj 18/10 ) donet Pravilnik o proglašavanju lovostajem zaštićenih vrsta divljači - pravilnik je objavljen u Službenom glasniku Republike Srbije broj 9/12.

Sisari koji su zaštićeni u Srbiji

  • Mrki medved - ( Ursus arctos ) je svaštojed koji nastanjuje Evropu, Aziju i Severnu Ameriku. Kako su mu za razvoj potrebne velike površine po kojima bi se slobodno kretao, u Evropije je praktično postao ugrožena životinja. Može da naraste do 300 kilograma, mada su uobičajni primerci težine oko 150 kilograma.
  • Mrki medved  Ursus arctos
  • Ris - ( Lynx lynx ) - poznatiji kao euroaziski ris je naveča mačka u Evropi. Prosečna težina bi se kretala između 20 i 25 kilograma u zavisnosti da li je u pitanju ženka ili mužjak. Hrani se u sumrak ili noću, a plen lovi tako što mu se prikrada i zatim ga progoni najviše do 20 metara ili tako što čeka u zasedi. Hrana su za risa manji sisari i ptice.
  • Ris - Lynx lynx
  • Vidra - ( Lutra lutra ) - je noćna životinja koja se hrani u plićim vodama. Hrana su joj uglavnom ribe, ali će pojesti i raka, veće vodene bube, žabe, ali i ptiće ili manje sisare koje uspe uhvatiti. Mogu narasti u dužinu preko jednog metra, od čega dobar deo otpada na rep, a pod vodom se mogu zadržati i dva minuta.
  • Vidra - Lutra lutra
  • Hermelin - ( Mustela erminea ) - Leti bude smeđe boje,a stomak i vrat bele boje. Zimi hermelin bude bele boje osim vrha repa koji ostaje crn. Nalazi se uglavnom po šumskim gustišima, a lovi uglavnom noću. Hrani se svime što može da savlada bubama, vodozemcima, pticama, sisarima, ptičijim jajima. Ukoliko ima dosta plena ubija više nego što može pojesti, a plen ostavlja za kasnije.
  • Hermelin - Mustela erminea
  • Stepski tvor - ( Mustela eversmanii ) - živi u područjima centralne i istočne Evrope i centralne Azije. Neka prosečna dužina im je 45cm, atežina oko 2kilograma. Stepski tvorovi nemaju jasno definisane  granice svoje teritorije, a uprkos svojoj veličini za jedan dan može preći i do 18 kilometara. Sezona parenja zavisi od vremenskih uslova a ženka mlade nosi od 36-42 dana. Hrani se miševima, hrčcima, vevericama i drugim sitnim glodarima.Stepski tvor - Mustela eversmanii
  • Dabar - ( Castor fiber ) - je uprkos zbijenoj građi odličan plivač i veoma se vešto snalazi u vodi. Može da ima dužino do jednog metra od čega na rep otpada 30cm. Uslovi za mesto gde će boraviti da ima dovoljno vodene površine sa dubljom vodom od 30cm i da ima dosta rastinja u okolini. Ukoliko je vodena površina previše plitka dabar će napraviti branu da bi osigurao veći vodostaj. Hrani se isključivo biljem.Dabar - Castor fiber
  • Šareni tvor - ( Vormela peregusna ) - mali sisar koji naraste od 30cm do 35cm. Na glavi su boje crno bele, sa jasnim ušima, dok su leđa žute boje prošarane crnom. Prosečna težina im je malo iznad 500g. Hrane se glodarima, manjim sisarima i pticama. naseljavaju suvlja područja, kod nas se viđaju na peščarama uglavnom. Zabeleženo je 6 podvrsta šarenog tvora.
  • Šareni tvor - Vormela peregusna

 

--  Ptice koje su zaštićene u Srbiji

  • Jarebica kamenjarka - ( Alectoris graeca ) - može da se sretne uglavnom u brdovitim područjima. Rodom spada u porodicu fazana, a zbog karakteristične crne šare oko vrata je još nazivaju jarebica grivarka. Hrani se biljkama i insektima. Uglavnom se drže u manjim jatima i ne spada u ptice selice. Postoji nekoliko podvrsta, ali su sve veoma slične.
  • Jarebica kamenjarka - Alectoris graeca
  • Leštarka - ( Bonasa bonasia ) - kod nas se nalazi pod zaštitom jer joj se broj smanjuje, ali ona nije globalno ugrožena. To je zahvaljujući pre svega jer naseljava ogroma prostranstva u Rusiji gde je čovek ne ugrožava. Smeđe je boje sa tamnijim mrljama. Ishrana sa svodi na bilje, a može se naći u brdskim krajevima koji su bogati rastinjem.
  • Leštarka - Bonasa bonasia
  • Veliki tetreb - ( Tetrao urogallus ) - naseljava guste šume koje se nalaze pri vrhovima brda. u Evropi ima ukupno 11 podvrsta velikog tetreba. Hrani se travama i bobicama kad sazore, a u toku zime se penje na grane drveća gde se hrani iglicama zimzelenog bilja. Odrasli su tetrebi veoma teritorijalni i ljubomorno brane svoju teritoriju koja može da bude površine i do 60 hektara.
  • Veliki tetreb - Tetrao urogallus
  • Divlja patka šiljkan - ( Anas acuta ) - mužjaci imaju veoma upadljive boje, dok su ženke smeđe boje sa tamnijim mrljama. Ptice su selice i mogu da pređu veoma velike razdaljine između svojih staništa na severu i staništa na jugu.Divlja patka šiljkan - Anas acuta
  • Divlja patka kašikara - ( Anas clypeata ) - ovu je patku teško pomešati sa drugim vrstama zbog njenog specifičnog kljuna. Kao i kod ostalih pataka uglavnom, mužjak ima veoma upadljive boje, glava je obojena zelenom bojom dok su ženke sivkaste boje sa tamnijim smeđim površinama u obliku fleka. Raspon krila im bude oko 57cm, a težina je 600g. Kod nas se mogu videti uglavnom u toku zime.
  • Divlja patka kašikara - Anas clypeata
  • Divlja patka čegrutuša - ( Anas strepera ) - raspon krila kod ovih pataka je od 80cm do 90cm, a težina je oko 900 grama. Mužjak ima malo diskretnije boje od ostalih muških pataka, ali je ženka ipak obojena značajnije siromašnije od mužjaka, smeđe je boje sa tamnijim flekama. Uglavnom se zadržava na močvarnim područjima, sa dosta potopljenih travnatih površina. Kad polaže jaja, gnezda pravi dosta dalje od vode na suvoj zemlji.Divlja patka čegrutuša - Anas strepera
  • Divlja guska - ( Anser anser ) - je velika guska od koje potiču pripitomljene guske u Evropi i Severnoj Americi. Prosečna težina je 3,5kg, a raspon krila je u proseku 160cm. mada je zaštićena vrsta na domaćim sajtovima se može naći dosta recepata sa njenim mesom, a na pojdinim lovačkim forumima se piše o savetima za njen lov. Postoji više podvrsta ove guske.
  • Divlja guska - Anser anser
  • Mala lisasta guska - ( Anser erytrophus ) - raspon  krila kod ove male guske je oko 130cm, što je na proseku raspona krila kod pataka. Hrana joj je uglavnom trava, šaš i semenke žitarica. Ženka u poseku snese 4 jajeta. zadržava se na močvarnim otvorenim terenima koji su uglavnom pokriveni travom.
  • Mala lisasta guska - Anser erytrophus
  • Divlja patka ćubasta - ( Aythya fuligula ) - ženka je smeđe neupadljive boje, dok su kod mužjaka stomak beo a glava, krila, grudi i leđa crne boje. Mužjak na glavi ima ćubu koja je uglavnom polegnuta. Zadržava se na barama koje imaju dosta vodenog bilja i čije su obale obrasle gustom vegetacijom. Ishrana je uglavnom životinjskog porekla, a manje se u njoj nalaze biljke.
  • Divlja patka ćubasta - Aythya fuligula
  • Barska šljuka bekasina - ( Gallinago gallinago ) - rspon krila je 45cm, a težina je prosečno oko 100g (pred migraciju može preći i 150g). Boja je svetlije smeđa a pri vrhu tela su prošarani sa tamnijim ili svetlijim prugama. Postoiji više podvrsta  koje se razlikuju uglavnom prema rasporedu boja na sebi.
  • Barska šljuka bekasina - Gallinago gallinago

Ovo je bio kratak pogled na zaštićene vrste divljači u Srbiji, potrudili smo se da postavimo i sliku uz opise.

Sportski ribolov, lov i sve aktivnosti u prirodi