Kuna zlatica

Kuna zlatica je za sve nas pomalo tajanstvena životinja. Čak i za one koji često borave u prirodi, kao što su lovci, nisu imali previše susreta sa njom. Latinski naziv joj je Martes martes. Takođe je uobičajno da je mešaju sa kunom belicom ( Martes foina )

Telo kod kune zlatice jeste izduženo i ima valjkasti oblik. Dužina može biti do 80cm, u kom slučaju na telo otpada 50cm, a dužina repa bude 30cm. Kada  se kreće kuna zlatica je podjednako spretna i na zemlji i na drveću. Lovi noću, i to je osnovni razlog zašto se retko viđa. Ješ jedan od razloga, njenog uspešnog prikrivanja, jeste boja njenog krzna, koje se smeđe boje, osim grudi i podbradka koji su bledožuti. Bude visine do 20cm, a težine preko 1kg u proseku.

Polnu zrelost kuna zlatica dostiže u trećoj godini života, a period parenja je obično u Avgustu mesecu. Mlade koti u proleće i to do 4 mladunca. Oni polako odrastaju uz majku, da bi se od nje odvojili početkom zime. Prilikom čuvanja mladunaca, ženka kune zlatice može da pokaže izuzetnu agresivnost, napadajući mnogo veće protivnike.

Dok su mlade, boja na grudima i podbradku je bele boje, a tek kasnije poprima žućkaste nijanse. Od kune belice se još razlikuje po obliku šare na grudima, jer kod kune belice te šare se šire i po prednjim nogama, dok kod kune zlatice to nije slučaj.

Kuna zlatica, kako spada među krvoločne zveri, savladaće sve što napadne. Uglavnom su to životinje primerene veličine, kao na primer miševe hrčke,manje ptice ili jaja iz gnezda. Međutim bez problema će napasti zeca, fazana ili domaću živinu ukoliko se nađe u zgodnoj situaciji. Uspešno lovi i veverice, zahvaljujući svojoj spretnosti u kretanju po drveću. Postoje i priče o napadima na poneko mlado lane, ali to bi već trebalo svstati u legende.

U 2010 godini je zabeležen napad besne kune zlatice u opštini Čoka, mada su takve pojave izuzetna retkost.

 Zakon o lovstvu je kuna zlaticu stavio pod trajni lovostaj na teritoriji Vojvodine, dok je u ostatku Srbije lov na kune dozvoljen od 16. oktobra do 31. januara. (ovaj podatak sam našao na Iternetu, pa bi ga trebalo proveriti, da li je još uvek ispravan )

You need to a flashplayer enabled browser to view this YouTube video

 

embed video powered by Union Development

Izbor puške za lov divlje svinje

Divlja svinja je u našim lovištima divljač koja je prilično brojna. Bar je tako u lovištima koja se nalaze u blizini većih vodotoka. Veoma je popularna za lov, pre svega zbog dostupnosti, a isto tako zbog svoje veličine.

divlja svinja


Lovci mogu da biraju prilikom lova, da li će pokušati sa pogonom ili će divlju svinju čekati na čeki. I već od odabira načina lova, mogu se sagledati smernice za odabir oružija. Karabini su dobar izbor za lov divlje svinje sa čeke, i za takav lov je potrebno da je puška upucana na udaljenosti od 150 – 200 metara. U svetu se prilikom lova sa čeke puca i na daljinama do 1000 m, ali u našim uslovima ne bi trebalo razmišljati o hicima na udaljenosti preko 500 metara.

Kad se pogleda oružije koji lovci imaju u našim lovištima, može se uočiti da je veliki broj prerađenih vojnih pušaka u kalibru 7.62x39 i M76 u kalibru 8x57. Iako je u pitanju prerađeno vojno oružije, uprkos svim izmenama koje su na njemu napravljene , ipak se vidi da je to vojno oružije.

ceka za divljač

Lov sačmom nije dozvoljen i treba ga maksimalno izbegavati. Ali u nekim situacijama se svinje mogu samo sa sačmom i loviti, tad se koristiti sačma od 8.5 koja ima u patroni 9 komada.
Jedan od pravaca o kojem treba misliti jeste kombinovana puška. Jedna od dobrih kombinacija jeste model u kalibru 12 i 7.65R. U ovoj kombinaciji ima kvalitetnih čeških pušaka.
Pojedini lovci imaju mišljenje da se treba opremiti sa poluatomatskom puškom, jer se dobija mogućnost brzog ispaljivanja više metaka. Praksa je pokazala da je za efikasno korišćenje te prednosti poluatomatskog oružija, potrebno dosta vežbe, a ako se to vreme iskoristi za uvežbavanje gađanja sa redovnim karabinom, rezultati se mogu realno uporediti. Prvi hitac ipak rešava stvar, ili bar trebao da je reši.

Nije dozvoljeno preuzimanje tekstova sa zanimljiv.org bez pismenog odobrenja. Sva prava na tekstove su zadržana.